Otkrivanjem spomen ploče ubijenim civilima i poginulim pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine u selu Žulja kod Mostara obilježena je 30. godišnjica progona i zločina nad Bošnjacima ovog sela. Porodice i dalje tragaju za kostima svojih najmilijih, a prisutni poručuju da su Žulja hercegovačka Srebrenica.
Spomen-ploču, koja ostaje kao trajno sjećanje na šehide Žulja, a čiju su izgradnju finansirali nekadašnji mještani sela otkrili su unuci šehida. Velikom broju okupljenih gostiju obratio se Ibrahim ef. Ćatić koji je kazao da je na ploči koja će služiti budućim generacijama da njeguju kulturu sjećanja, uklesano 51 ime i prezime šehida ovog mjesta.
“Svake godine u junu na ovom mjestu okupljaju nas naši šehidi, da ih se sjetimo u našim dovama, ali i obavezuju da nikada ne zaboravimo njihovu žrtvu koju su dali za ovu zemlju. I danas 30. godina poslije zločina počinjenog nad mještanima Žulja, bolna je činjenica da porodice žrtava još tragaju za kostima 30 svojih najbližih članova porodice. Istina o njihovoj sudbini se skriva i oni koji je znaju šute i ne žele da je kažu, ne žele da pomognu porodicama žrtava da konačno pronađu kosti svojih namilijih kaki bi ih mogli dostojanstveno ukopati. Ova spomen-ploča koju danas otkrivamo i na kojoj je uklesano 51 ime i prezime šehida ovoga sela trajna je opomena svima nama i svim budućim generacijama da njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja i nikada ne zaboravimovimo njihovu žrtvu koju su dali za ovu zemlju i njenu slobodu”, izjavio je Ibrahim ef. Ćatić.
Pozvao je Tužilaštvo BiH i nadležne institucije koje se bave pitanjem nestalih osoba da intenziviraju svoje aktivnosti i da konačno učine nešto konkretno po pitanju pronalaska kostiju ubijenih mještana ovog sela, te da se počinioci zločina izvedu pred lice pravde.
Govoreći o počinjenom zločinu, mostarski muftija Salem ef. Dedović, kazao je da se u selu Žulja dogodio zločin s elementima genocida, zbog čega su Žulja, kako je istakao hercegovačka Srebrenica.
“Mi smo svjesni da je pravda nedostižna, 33 puta je čitav svijet i dunjaluk ubijen u Žuljima. Kad uzmete broj ubijenih ljudi na ukupan broj mještana ovog sela, to su stravične razmjere i statistike. Gdje je Tužilaštvo, šta je učinilo dosad da niko nije odgovarao za zločine nad nevinim svijetom, gdje su optužnice, gdje su zločinci? Žulja su hercegovačka Srebrenica, što nije izneseno, niti medijski ni u javnom diskursu”, kazao je u svom obraćanju mostarski muftija Salem ef. Dedović.
Srpske vojne jedinice u junu 1992. napale su nezaštićeno stanovništvo Žulja u kojem je, osim ubijanja, došlo i do masovnog mučenja zarobljenih i odvođenja žena, djece i staraca. Najstarija žrtva je imala 83, a najmlađa nepunih osam godina. 30 godina poslije porodice i dalje tragaju za tijelima svojih najmilijih. Rahimi Kaminić, u Žuljima su u nepoznatom pravcu odvedeni i ubijeni muž, sin i otac. Svaki dolazak u ovo selo za nju je izuzetno bolan i pun emocija.
Kad god dođem čini mi se eto ih idu iz džamije, ide čovjek s posla, mali iz škole, samo gledam pravac odakle su dolazili. Nije lahko, srce se stegne, emocije me obuzmu, i nemam snage da zanoćim u kući koju smo obnovili”, kazala je Rahima Kaminić za N1.
Iz sela Žulja su odvedena i likvidirana 33 mještana od ukupno 305 ubijenih Bošnjaka općine Nevesinje, čija tijela su prema pouzdanim informacijama bila bačena u jamu Lipovača, odakle su tokom rata dislocirana na novu nepoznatu lokaciju.