U ponedjeljak, 02.10.2023.godine u Bosanskoj sobi JU Narodni univerzitet u Konjicu, kao program manifestacije “Merhaba, ej, naš Resule” Medžlisa IZ Konjic, održana je promocija knjige “Iz kur’anskoga beskraja : stilistika kiraeta” autora hafiza dr. Abdul-Aziza Drkića.
Moderator promocije bila je Azra Selimović Zalihić, a o knjizi su govorili hafiz mr. Hamza Lavić i autor hafiz dr. Abdul-Aziz Drkić.
Promotor Hamza Lavić, koordinator Odjeljenja specijalnih zbirki u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, je rekao da je ova knjiga značajna zbog kontinuiteta u stručnom izučavanju kiraeta na prostoru Bosne i Hercegovine te je prisutne upoznao sa historijatom izučavanja Kur’ana sa posebnim akcentom na škole Kur’ana u Bosni i Hercegovini.
“Svijet ne počinje od nas, nažalost, često smo u situaciji omalovažavanja kulturnog i naučnog postignuća muslimana na ovim prostorima koji traju zadnjih 150 godina i koji su izgradili razne komplekse kod muslimana na način da oni svoje institucije, svoju ulemu, često smatraju neodstatnim za odgovore kako na životna pitanja tako i na pitanja na polju naučno istraživačkog rada. Mislim da je važno istaći da “Tamni vilajet” kako su nas nazivali neki drugi nije ni taman ni zaostao. Mnogi od nas ne znaju recimo da je 1537. godine kada je osnovana Gazi Husrevbegova medresa i biblioteka uz nju, godina kada je osnovana Nacionalna biblioteka Francuske. Već od 16. stoljeća postoje organizirani skriptoriji, institucije u kojima je na sistematiziran način vršeni prepisi djela. Ovo nam, pored sveg drugog, govori da nismo svjesni potencijala koje naša prošlost ima u sebi…” kazao je hafiz Lavić.
Na početku svog obraćanja autor je kazao:”Zamoli sam hafiza Hamzu da napravi historijski uvod u ovu temu, prije svega da dobijemo jednu pravu sliku o tome koliko se Kur’an, kiraet i tedžvid izučavao na ovim našim prostorima. Da shvatimo da se naš današnji rad nastavlja na to izučavanje, a da ne počinje sa nule. Kao što se iz naslova može vidjeti ova moja knjiga govori o kiraetu. Kada kažemo kiraet mislimo na vještinu učenja Kur’ana. Kada kažemo kiraeti onda mislimo na različite načine čitanja, učenja Kur’ana. Od samoga početka njegovoga objavljivanja, Kur’an je svojim stilom plijenio pažnju i oduševljavao svakoga ko bi ga čuo. On je najveća mu’džiza (čudo) data poslaniku Muhammeda, a.s., a time i jedan od njegovih glavnih aduta u realizaciji od Boga mu date misije da ljude poziva Pravome putu. Čak i oni koji su ga odlučno odbijali i nijekali njegovo božansko porijeklo, nisu mogli odoljeti ljepotama njegovoga izraza… Iako se kiraeti javljaju prevashodno kao vid olakšice i prilagodbe govornicima različitih dijalekata arapskoga jezika koji su osjećali poteškoće u usvajanju kur’anskoga teksta, fonetsko-fonološka i leksička raznolikost predstavlja samo jednu dimenziju fenomena kiraeta. U praktičnome smislu, dok je za prve recipijente Kur’ana olakšica bila u većem broju kiraeta, za današnje je muslimane olakšica u primjeni jednoga kiraeta. Iako su kiraeti kroz taj vid raznolikosti sačuvali bogatu leksičku građu arapskoga jeziku i to što je u tome smislu njihov značaj u izučavanju njegovih dijalekata ključan, kiraeti koji impliciraju semantičke promjene imaju daleko veću važnost i značaj za izučavanje kur’anskoga teksta. Kroz njih se manifestira sva raskoš i bogatstvo kur’anskoga izraza. Oni pomažu u otkrivanju različitih značenjskih nijansi kur’anskih poruka i svjedoče o širini i otvorenosti kur’anskoga jezika.
Iako je fenomen kiraeta izučavan u okviru različitih oblasti islamskih nauka (tefsir, semantika Kur’ana, gramatika, šerijatsko pravo itd.), on je prvenstveno bio u fokusu dviju naučnih disciplina: kiraetske nauke i nauke o argumentiranju kiraeta…
Nekada se kroz primjenu različitih kiraeta može razumjeti da se prvim Allah Uzvišeni obraća jednoj skupini ljudi, a drugim drugoj, ili se jednim želi naglasiti jedna poruka, a drugim potpuno druga.
Mutevatir kiraeti mogu imati potpuno različita značenja, ali ona nikada nisu suprotstavljena i nikada jedan kiraet ne isključuje drugi. Obično kruže oko istoga značenja osvjetljavajući na taj način široko semantičko polje kur’anskoga izraza. Moguće je i da jedan kiraet “podupire” značenje drugog ili otkriva “veo nejasnoće” koji je nad njim.
Značajan dio kiraetskih razlika direktno ne utječe na promjenu značenja. One su u kiraetskoj nauci označene terminom usulu-l-kira’ at. Međutim, činjenica daje Kur’an časni objavljen u specifičnoj formi usmenoga govora koja se od Poslanika, a.s., u kontinuitetu dosljedno prenosi sve do danas, bila je dovoljan razlog istraživačima da se pozabave i fonostilističkim aspektom kiraeta. Kur’an je u tome smislu veoma usmjeren na čovjekov sluh preko kojeg dolazi do njegovoga srca. Primjena različitih tedžvidskih pravila značajno utječe na promjenu ritma i intonacije kur’anskih ajeta te na specifičan način “dočarava” i intenzivira značenja teksta u uhu onoga koji sluša Kur’an. Nekada nam taj zvukovni efekat kur’anskih ajeta otkriva i ilustrira emocionalna stanja samih aktera kur’anskih kazivanja te ih na takav način ozbiljuje u ušima i srcima onih koji slušaju Kur’an…”
U nastavku promocije preznetovao je posjetiocima nekoliko konkretnih primjera ovih zvukovnih efekata kur’anskih ajeta te primjere kako se na različite načine može čitati Kur’an, obrazlažući razloge i specifičnosti koje se tiču ove tematike.
“Različiti načini čitanja Kur’ana na poseban način doprinose jednoj stilskoj raznovrsnosti kur’anskog izraza, zapravo doprinose bogatstvu, dubini, širini otvorenosti kur’anskog jezika” –zaključio je hafiz Drkić.
Izdavač knjige je Fakultet islamskih nauka Univereziteta u Sarajevu i Centar za Kur’an i sunnet, a knjiga je štampana 2022.godine.
Recenzenti knjige su prof. dr. kurra hafiz Dževad Šošić i prof. dr. hafiz Kenan Musić. Oni su u svojim recenzijama o knjizi napisali:
“Kiraete Kur’ana moguće je proučavati s brojnih aspekata i različitom naučnom metodologijom. Kod nas su se već pojavile naučne publikacije koje tretiraju historijsku, tefsirsku, tedžvidsku i pravopisnu pozadinu kiraeta. Knjiga Iz kur’anskoga beskraja: Stilistika kiraeta autora dr. hfz. Abdul-Aziza Drkića prvo je naučno djelo na našim prostorima koje rasvjetljava stilističke osobenosti kiraeta. Pisana jasnim rečenicama, lepršavim stilom i adekvatnim naučnim vokabularom, uz pregršt zanimljivih primjera, ova nas knjiga upoznaje s ulogom različitih kiraetskih formi u obogaćivanju stilskih vrijednosti kur’anskog izraza. Ovom knjigom u koju je utkao svoje naučno iskustvo, intelektualnu sposobnost i stručno umijeće, kao i svojim nastavničkim radom na Fakultetu islamskih nauka autor je dokazao da spada u red vodećih autoriteta iz oblasti kiraeta ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, nego i Balkana. Stoga toplo preporučujem našem čitateljstvu ovu vrijednu publikaciju koja će ih, uvjeren sam, ponovo oduševiti prezentiranim stilskim ljepotama nadnaravnog kur’anskog izraza. (kurra hafiz prof. dr. Dževad Šošić)
Kao nadnaravna knjiga, nadvremensko čudo i potvrda poslanstva Muhammeda, s.a.v.s., Kur’an predstavlja neiscrpno vrelo istinskih ljudskih spoznaja u najširem smislu. Između ostalih aspekata, u jezičkim dimenzijama on je nepregledno prostranstvo i beskraj leksičke, semantičke i stilističke nadnaravnosti. Fokusirajući se na fenomen kiraeta, autor nas uvodi u svijet stilistike Kur’ana i kroz multidisciplinarni pristup osvjetljava vrhunski stil kur’anskog izraza koji je nenadmašan, neimitativan i nadnaravan. Hafiz Drkić se kroz nastavni proces na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu bavi poučavanjem kiraeta, a pisanjem ovoga djela pokazao je relevantnu upućenost u oblast i svojim istraživanjem dao važan doprinos izučavanju jezičkog stila Kur’ana na našim prostorima. Smatram da bi čitanje ovoga djela značajno obogatilo svakoga ko se želi bolje upoznati sa kur’anskim naukama i napojiti se s vrela kur’anske inspiracije koja, Božijom milošću, prati sve generacije muslimana. (hafiz prof. dr. Kenan Musić)
Autor: Hafiz Abdul-Aziz Drkić rođen je 29. oktobra 1985. godine u Mostaru. Osnovno školovanje završio je u Hrasnici nakon čega upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju, kao učenik generacije, završava 2004. godine.
Iste godine upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu na kojem diplomira 2008. godine i stiče zvanje profesora islamske teologije.
Godine 2009. upisuje postdiplomski studij na istom fakultetu. Uspješnom odbranom magistarske teze „Usklađivanje tedžvidskih varijanti u Hafsovom rivajetu“, 2016. godine je postao nosilac titule magistara islamskih nauka iz oblasti kiraeta.
Od januara 2015. član je Komsije za hifz Rijaseta IZ u BiH. Rukovodilac je Centra za Kur’an i sunnet Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
2021.godine odbranio je doktorski rad na temu: “Stilistički aspekti kira’eta” pred Komisijom u sastavu: doc. dr. hfz. Kenan Musić, predsjednik, prof. dr. hfz. Halil Mehtić, član i prof. dr. hfz. Dževad Šošić, mentor i član, te postao doktor islamskih nauka iz oblasti kiraeta.
