Povod hutbi, koju je muftija održao u Karađoz-begovoj džamiji, bile su različite interpretacije cijelog ovog kompleksnog slučaja u domaćoj i međunarodnoj javnosti.
– Islamska zajednica nije i neće odustati od borbe za Lakišića harem. Nikakav sporazum s gradskim vlastima nije napravljen o tome da se mi odričemo prava na Lakišića harem – istakao je muftija, dodavši kako su demokratskim protestima džematlije i građani Mostara ukazali na diskriminaciju IZ od strane gradskih vlasti, nakon čega su dobili obećanje da će gradske strukture početi rješavati paket od 17 neriješenih predmeta koji duži niz godina stoje u ladicama Gradske uprave.
Muftija je podsjetio na činjenicu kako IZ nema mehanizama da provjerava validnost odluka Grada Mostara izdanim pod nejasnim okolnostima za gradnju Kazališta i otimanja Lakišića harema.
– To može uraditi Sud pred kojim je Gradski pravobranilac pokrenuo postupak da se ispitaju mutne radnje oko izdavanja dozvola za tu zgradu. Ako bude i mrve zemaljske pravde i sudskog poštenja, utvrdit će se nepravilnosti i osporiti ono što se nelegalno zida i uzdiže. A uzdiže se novi ‘Berlinski zid’, s prefiksom velikohrvatske i katoličke nadmoći posred Mostara. Protiv toga jedino se istinski, u ime Bošnjaka, borila i bori Islamska zajednica – ustvrdio je muftija.
Islamska zajednica je, dodao je, ostavljena sâma da se bori, sa svojim ograničenim mogućnostima i kapacitetima.
– Odluke donosi vlast na čelu s gradonačelnikom, koji lijepo priča, a ne ispunjava obećano. Vlast na nivou Grada Mostara čine i Bošnjaci koji participiraju u Gradskom vijeću. Oni su prava adresa koja treba odgovoriti na upite džematlija dokle se stiglo s nerješavanjem predmeta Islamske zajednice i ima li izgleda da će se početi rješavati kao što je obećano – rekao je muftija.
U obrazloženju je napomenuo da je Bošnjacima u Gradskom vijeću narod povjerio mandat da zastupaju i brane interese i Islamske zajednice koja u punom kapacitetu daje doprinos, ne samo izgradnji vjerskog i kulturnog identiteta, već je jedina adresa koja u ovom gradu i hercegovačkoj regiji dosljedno stoji na trasi borbe za dostojanstvo bošnjačkog naroda.
– I nećemo posustati u tome, jer se ničijeg prijekora na tom časnom putu ne bojimo – poručio je muftija Dedović, uz tumačenja kur’anskih ajeta i načela islama.
U tom smislu je naglasio da IZ neće prestati ukazivati na nepravdu koja se čini bošnjačkom narodu, samo zato što smo muslimani.
– Ukazivat ćemo na nepravdu, jer na to imamo i civilizacijsko i moralno pravo, jer su Bošnjaci svojom otvorenošću i tolerancijom sačuvali multietničku posebnost Mostara, i zato s punim pravom kažemo da ne pristajemo da Mostar bude podijeljen grad tako što će se na nekadašnjoj liniji razdvajanja izdignuti zgrade i vjerska zdanja koja na silu žele poslati poruku da je ovo grad samo jednog naroda i jedne vjere – rekao je muftija.
Apostrofirao je da bi sva patriotski orijentisana politika, akademska zajednica, nevladine grupe i pojedinci trebali zdušno podržati takvo opredjeljenje i borbu za jednakopravnost.
– Jer, ovo je pitanje budućnosti, ovo nije pitanje dnevne interesne politike. Naše istrajavanje u zahtjevu za uvođenjem u posjed na Lakišića vakufu i izgradnjom zgrade koja će biti bošnjačka protuteža hrvatskom kazalištu, mora se sagledavati kao nacionalno bošnjačko pitanje u borbi za ostvarenje jednakopravnosti Bošnjaka u ovome gradu, čija se pozicija u proteklom periodu nastoji marginalizirati i dovesti nas u podređenu ulogu. U isto vrijeme, to je građansko i civilizacijsko istrajavanje u borbi za jedinstveni multietnički Mostar i razbijanje politike koja dijeli Mostar na dva podijeljena nacionalna prostora – kazao je muftija.
Upitao je da li su politički predvodnici bošnjačkog naroda i donosioci odlukā svjesni svoje historijske i onosvjetske odgovornosti.
U hutbi je spomenuo da će Islamska zajednica uskoro objaviti knjigu „Lakišića harem – trajanje i otimanje“, u kojoj je ilustrovano svjedočanstvo na koji način je IZ, na čelu s dvojicom muftija, u protekle dvije decenije ukazivala na nepravdu, diskriminaciju i bezočno otimanje Lakišića harema.
Govoreći o njenom sadržaju istakao je da je politika hegemonije kojoj su izloženi Bošnjaci na ovim trusnim hercegovačkim prostorima konstantna, te da nema nimalo sumnje da će tako i u budućnosti biti.
– Neka nikada Bošnjaci ne budu zavarani da će se stvari lahko mijenjati i da će politika dominacije splasnuti. Uvijek su na ovim prostorima bile i bit će važne nacionalne, vjerske i kulturne odrednice, a Mostar i Mostarci su skupo platili odrođavanje od sebe u socijalističkoj fazi izgradnje tzv. bratstva i jedinstva. Svoj identitet treba čuvati i izgrađivati, a tuđi poštovati – prokomentirao je neke od vidljivih opservacija iz sadržaja najavljene knjige.
Na kraju hutbe novim generacijama muslimana Bošnjaka kojima je sudbina predodredila da se rode, rastu i stasavaju u Mostaru, preporučio je da budu dosljedni u borbi za svoja politička, jezička, vjerska i kulturna prava, da se ne odriču nijednog djelića onoga što im pripada.
(MINA)