Knjiga “Allah je sa strpljivima” autora Ahmeta Bibera, ispisana na 183 stranice A5 formata, štampana u dva tiraža 2000.godine u izdanju KPS “Svjetlost” Konjic, govori o stradanju muslimana Hercegovine u zloglasnim logorima smrti Dretelj i Heliodrom tokom rata u Bosni i Hercegovini. Kroz lične doživljaje imama Ahmeda ef. Bibera, koji je bio imam Alipašine džamije na Buni, autor opisuje užase i patnje koje su doživjeli muslimani tog kraja u periodu od maja 1993. godine, kada su snage HVO-a napale Armiju RBiH i bošnjačko-muslimansko stanovništvo.
Radnja obuhvata period od napada HVO-a na bošnjačko-muslimanske civile i Armiju RBiH u maju 1993., te se fokusira na svakodnevni život zatvorenika, političke i vojne prilike u Hercegovini, te borbu za očuvanje vjere i ljudskog dostojanstva u nehumanim uvjetima. Knjiga završava autorovim izlaskom iz logora i njegovim svjedočenjem o strašnim iskustvima kao opomena za buduće generacije.
Knjiga dokumentuje kako su hiljade muslimana prošle kroz zlostavljanja, mučenja i poniženja u tim logorima, te donosi svedočenje iz prve ruke o genocidnoj politici koja je vođena protiv bošnjačkog naroda. Kroz Biberovo iskustvo, opisuje se širi kontekst rata, uključujući međunacionalne sukobe, političke intrige i međunarodne dimenzije rata u Bosni, posebno u Hercegovini.
Svrha knjige je opomena budućim generacijama da ne zaborave ove događaje i da budu svjesne patnji koje su pretrpjeli Bošnjaci.
Knjiga “Allah je sa strpljivima” autora Ahmeta Bibera ima jasnu strukturu koja se može podijeliti u nekoliko ključnih dijelova:
- Naslovna stranica i bibliografski podaci – Na početku knjige nalaze se osnovni podaci o djelu, autoru, izdavaču i tehničkoj obradi knjige. Također su navedeni podatci o katalogizaciji u publikaciji.
- Posveta i predgovor – Knjiga je posvećena onima koji su dali živote u odbrani domovine i onima koji su patili u logorima smrti. Predgovor uvodi čitatelja u širi kontekst rata, opisujući složene političke i etničke odnose koji su doveli do sukoba i genocida nad Bošnjacima. Autor opisuje krvavi sukob na Balkanu i progon muslimanskog naroda.
- Sadržaj glavnog dijela knjige – Središnji dio knjige je memoarski i svjedočanski. Autor iznosi svoja lična iskustva i doživljaje u Hercegovini, posebno u logorima Dretelj i Heliodrom, kroz prizmu ličnog stradanja, kao i stradanja njegovih sugrađana i drugih muslimana. Opisuje događaje iz perspektive imama, preživljavanje u logorima, zlostavljanja, te odnose između zatvorenika i stražara. Kroz njegova svjedočanstva prikazuju se i širi historijski, politički i vojni događaji koji su oblikovali sukob u Hercegovini.
- Refleksije o patnji i uzrocima sukoba – U ovom dijelu autor daje dublja promišljanja o tome kako i zašto je došlo do ratnih užasa, uz razmišljanja o međuljudskim odnosima prije rata, teškoj transformaciji ljudi u vrijeme rata i ulozi nacionalizma i politike. Osvrće se na suživot između različitih naroda u Bosni i Hercegovini prije rata, koji je nasilno prekinut.
- Zaključak i pouke – Na kraju knjige, autor izražava želju da njegovo svjedočanstvo bude opomena budućim generacijama, kako se stradanja ne bi zaboravila i kako bi se spriječilo njihovo ponavljanje. Knjiga završava molitvom i refleksijom o važnosti pamćenja i pravde.
Ova struktura omogućava čitatelju da kroz osobno iskustvo autora razumije širi kontekst rata, dok je naglasak na emotivnim i traumatskim događajima kojima je svjedočio.
U knjizi “Allah je sa strpljivima” Ahmeta Bibera odnos prema životu i smrti oblikovan je dubokom vjerom, patnjom i refleksijom o ljudskoj sudbini u kontekstu rata. Biber, kao imam i svjedok užasa, pristupa životu i smrti s islamskog stajališta, prožetog vjerom u Allahovu volju i mudrost, ali i kroz osobnu borbu sa strahom i nadom.
- Vjera kao oslonac
Vjera u Boga igra ključnu ulogu u suočavanju sa smrću. Autor često spominje da muslimanski narod, suočen s genocidom, izvlači snagu iz svoje vjere, uvjeren da su iskušenja dio Allahove volje. Smrt se u knjizi ne doživljava samo kao kraj života, već i kao prelazak u vječni svijet, gdje će pravedni biti nagrađeni, a zločinci kažnjeni. Ta perspektiva pomaže autoru i drugim muslimanima da prihvate patnju i smrt, često kroz prizmu šehida (mučenika), što daje duhovnu snagu u suočavanju s nezamislivim zlostavljanjima.
- Smrt kao svakodnevna stvarnost
Smrt je sveprisutna u knjizi. Kroz stradanja u logorima smrti Dretelj i Heliodrom, autor opisuje kako su ljudi svakodnevno svjedočili brutalnim ubijanjima, poniženjima i nestajanju najbližih. Smrt postaje neizbježna i stalna prijetnja, ali ona istovremeno otkriva ljudsku snagu i otpornost. Iako je smrt strašna, ona postaje i sredstvo otpora prema nasilnicima – na kraju, zločini ne mogu ugasiti vjerski identitet i dostojanstvo.
- Život kao borba i iskušenje
Život, prema Biberu, predstavlja stalnu borbu i test strpljenja (sabura). Naslov knjige – Allah je sa strpljivima – nosi poruku da je strpljenje ključ u preživljavanju rata i suočavanju sa smrću. U knjizi se život promatra kao dar od Boga, ali istovremeno i kao prolazno iskušenje. Patnje koje autor opisuje nisu samo fizičke, već i duhovne; borba za očuvanje vjere i ljudskog dostojanstva postaje jednako važna kao i borba za fizički opstanak.
- Zajedništvo pred smrću
U logorima, zajednička patnja i blizina smrti povezuju ljude. Autor piše o solidarnosti među zatvorenicima, čija je snaga bila u zajedničkoj molitvi, međusobnoj podršci i suosjećanju. U takvim trenucima smrt se doživljava ne samo kao kraj, već i kao trenutak spasenja za one koji su postali žrtve neopisivih zvjerstava. Ova solidarnost pred smrću, uz duboku vjeru, pokazuje kako ljudi zadržavaju svoju ljudskost čak i u najgorim uvjetima.
- Pravedna smrt i Božija pravda
Kroz knjigu, postoji jasna poruka da nijedna nepravda neće ostati nekažnjena. Iako autor svjedoči zvjerstvima koja se čine nad njegovim narodom, on izražava vjeru da će zločinci na kraju odgovarati pred Bogom. Smrt je, prema njemu, samo prolazni trenutak prije konačne Božije presude, gdje će mučitelji biti kažnjeni, a mučenici nagrađeni.
Ukratko, odnos prema životu i smrti u ovoj knjizi prožet je dubokom vjerom, kroz koju se smrt promatra kao dio Božijeg plana, a život kao neprestana borba za očuvanje dostojanstva i duhovne snage, čak i u najgorim uvjetima.
Knjiga “Allah je sa strpljivima” Ahmeta Bibera ima značajnu historijsku, moralnu i edukativnu vrijednost, naročito za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini i stradanja bošnjačkog naroda. Evo nekoliko ključnih razloga zašto je ova knjiga važna:
- Svjedočanstvo o ratnim zločinima i genocidu
Knjiga pruža direktno svjedočanstvo o zločinima počinjenim nad muslimanima Hercegovine, posebno u logorima smrti Dretelj i Heliodrom. Autor, kao neposredni učesnik i preživjeli logoraš, donosi detaljan prikaz brutalnosti, mučenja i sistematskog progona Bošnjaka. Njegovo svjedočenje je važan izvor za dokumentiranje genocida i zločina protiv čovječnosti, te doprinosi očuvanju historijskog pamćenja.
- Doprinos kolektivnom pamćenju i borbi protiv zaborava
Jedan od ključnih ciljeva knjige je spriječiti da se stradanja muslimanskog naroda zaborave. U ratovima, često se pokušava izbrisati identitet i sjećanje na žrtve, a Biberova knjiga se bori protiv toga. Njegova osobna priča i iskustva u logorima služe kao opomena budućim generacijama da se slični zločini ne ponove. Knjiga također doprinosi kolektivnoj svijesti Bošnjaka o njihovim stradanjima i herojskoj borbi za opstanak.
- Važnost za razumijevanje međuljudskih odnosa i rata
Knjiga nudi duboko promišljanje o tome kako su rat i nacionalistička propaganda uništili ranije relativno mirne i koegzistentne međuljudske odnose između Hrvata, Srba i Bošnjaka. Biber opisuje kako su ljudi koji su nekada živjeli kao susjedi i prijatelji postali neprijatelji, što je važno za razumijevanje šire slike o tome kako su ideologije mržnje razorile bosansko društvo.
- Vjerski i moralni aspekt
Biberova knjiga nosi snažnu vjersku i moralnu poruku. Autor, kao imam, oslanja se na svoju vjeru kako bi objasnio i podnio neizrecive patnje. Njegova vjera u Allahovu pravdu i božanski plan daje mu snagu da preživi i da nastavi svjedočiti o zločinima. Ovaj aspekt knjige je važan ne samo za muslimane, već za sve koji traže smisao i utjehu u vjeri u teškim vremenima.
- Doprinos kulturi sjećanja u postratnoj BiH
Knjiga je važan doprinos kulturi sjećanja u Bosni i Hercegovini. U zemlji gdje se narativi o ratu često sukobljavaju i gdje postoje napori da se negiraju ili minimiziraju zločini, ovakva svjedočanstva doprinose istini i pravdi. Biberova priča doprinosi razumijevanju složenih i bolnih procesa pomirenja u postratnom društvu.
- Edukativna vrijednost
Knjiga ima veliku edukativnu vrijednost, jer pruža čitateljima priliku da iz prve ruke dožive iskustvo rata i ljudske patnje. Ona je važan izvor za studente historije, politologije, prava i drugih društvenih znanosti, kao i za sve one koji žele razumjeti uzroke, posljedice i ljudsku dimenziju rata u Bosni i Hercegovini.
- Inspiracija za snagu i otpor
Knjiga nosi poruku o otpornosti ljudskog duha i strpljenju (saburu). Autor ističe da, uprkos svim patnjama, nasilje ne može uništiti ljudsku dostojanstvenost, vjeru i odlučnost. Ova poruka je inspirativna za sve koji se suočavaju s nepravdom i patnjom.
Zaključno, “Allah je sa strpljivima” je važan historijski dokument, vjersko-moralna refleksija i opomena o brutalnosti rata. Kroz ovu knjigu, Ahmet Biber čuva sjećanje na stradanje, istovremeno ostavljajući važnu poruku o snazi vjere, pravde i ljudskog dostojanstva.
Priredio: E. Bajić