U organizaciji Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Konjic, u petak, 31. januara 2024.g., u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic održano je predavanje na temu “Važnost ženskog intelektualnog djelovanja u savremenom konceptu življenja”. Predavanje je upriličeno povodom obilježavanja Svjetskog dana hidžaba, a gost predavač bila je dr. Lejla Boškailo.
Moderatorica Memnuna Džajić u uvodnom dijelu istakla je da se hidžab u svijetu doživljava na različite načine te da je u nekim zemljama čak i zabranjen, što predstavlja kršenje osnovnih građanskih sloboda.
“U nekim zemljama hidžab je zabranjen, što je kršenje osnovnih građanskih sloboda. Ukoliko žena može donositi odgovorne odluke na poslu, birati profesiju, bračnog druga, upravljati finansijama i odlučivati o načinu odgoja djece, onda treba i mora imati pravo da sama odluči hoće li nositi maramu. Obilježavanje Dana hidžaba, kako u svijetu tako i u našoj zemlji, doprinijelo je većoj vidljivosti pokrivenih žena u društvu, te nam omogućilo da o hidžabu govorimo iz vlastitog iskustva, a ne samo teorijski”, kazala je Džajić.
Predavanje je okupilo veliki broj prisutnih, a kroz inspirativno izlaganje dr. Boškailo naglašena je važnost obrazovanja i intelektualnog djelovanja žena u savremenom društvu.
Dr. Lejla Boškailo je u svom obraćanju istakla važnu potrebu ženskog intelektualnog djelovanja u savremenom konceptu življenja. U svom izlaganju je kazala:
“S obzirom da se žena u savremene društvene i naučne tokove treba uključiti na način koji je u skladu s Kur’anom i Sunnetom, predavanje je kroz niz kur’anskih ajeta i vjerodostojnih hadisa prikazalo opseg i kvalitet aktivizma ashabijki na spomenutim poljima. Na početku objave, kur’anski ajeti koristili su samo množinu muškog roda u obraćanju ženama i muškarcima. Godinama se izraz „vjernici“ (el-mu’minun) odnosio na i na muškarce i na žene. Jednom je neka žena (ili više njih, ovisno o različitim hadisima) pitala Poslanika zašto se žene ne spominju u Ku’anu.
U Kur’anu se objavljuje univerzalna poruka čovječanstvu ali će nakon ovog povoda početi zasebno spominjati žene i muškarce, kao u ajetu: Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama; i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spo- minju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (El-Ahzab: 35)
Spomenuti ajet je samo početak dostojanstvene povorke ajeta koji se posebno obraćaju ženi. Kur’an je vječni Božiji govor i svaki je ajet još prije stvaranja svijeta bio u Vječnom Božijem znanju, ali ovakva gradacija Božanske poruke odgaja i asabijku i savremenu vjernicu da svoje mjesto u nauci treba tražiti i graditi propitivanjem, stremljenjem i društvenim aktivizmom. Ashabijke su to postizale paralelno s ulogama supruge, majke, kćerke i sestre.
Medinski period je doprinijeo odvajanju vjerskih principa od predislamskih mekanskih običaja i doveo do promjena u statusu žena, u skladu s Objavom i Poslanikovim stavom kao uzorom koji će ashabi slijediti.
Tada u Medini muškarcima i ženama se upućuje putem Kur’ana naredba o obaranju pogleda i pokrivanju stidnih mjesta. Zbog specifičnosti žene, naređeno je da žene pokriju sve osim lica i šaka. Ta naredba odnosno stil života u kojem se poštuje ova naredba zove se hidžab. Iz cjelokopnog ambijenta je očigledno da je cilj hidžaba olakšati ženi da na dostojanstven način bude društveno i naučno aktivna, a ne ograničiti ženu da boravi samo u kući.
Jezičko značenje riječi hidžab je „pregrada“, „zastor“, „distanca“. Dakle i za muškarce i za žene postoji ta naredba da u toku svog društvenog i naučnog aktivizma i harmoničnog timskog rada drže distancu naspram osoba suprotnog spola, čuvajući i svoje i njihovo dostojanstvo.
Naučnice žene iz oblasti društvenih i prirodnih nauka imaju vjersku i društvenu odgovornost da objektivno, skupa s muškarcima, na pozornici savremenosti preciznije definiraju opću dobrobit (masleha ‘amma), više ciljeve i mnoge druge za isalmsko pravo temeljne pojmove. Općom dobrobiti (masleha ‘amma) se većinom ne može nazvati nešto iz čijeg su objektivnog definiranja i verbaliziranja potpuno isključene žene, te je predavanje akcentiralo činjenicu da je Islamska zajednica i džamija otvorila svoja vrata svim vidovima doprinosa žena vjernica društvenom i naučnom aktivizmu. ”
Odabrane Kur’anske ajete i dovu proučila je Azra Selimović Zalihić a prigodne Ilahije izvela je polaznica Mektebskog centra Medžlisa IZ Konjic Farah Murić.
