Stariji su dobro, kako su mlađi

Krajem februara ove godine brojni korisnici Instagrama požalili su se da su vidjeli niz uznemirujućih sadržaja, atipičnih za ono što prate ili na kojem se zadržavaju. Riječ je o videomaterijalima ekplicitnog ili nasilnog sadržaja. Ubrzo je i iz Meta kompanije stiglo izvinjenje i pojašnjenje da je to bila greška. Sadržaj koji je kolao toliko je bio atipičan da ga se ne može tumačiti uobičajenim funkcionisanjem algoritma, posebno jer je riječ o veoma uznemirujućem sadržaju, kao što je uveliko viđeni video koji prikazuje slona koji ubija čovjeka. To nas je još jednom podsjetilo da društvene mreže, itekako, nisu imune na takvo šta, bilo zbog slabijeg moderiranja ili zbog određenih propusta. Sjetimo se da su putem društvenih mreža ubice uživo prenosile i ubistva koja su počinili.

Ono u čemu je bio osjetan napredak u posljednjoj deceniji je upravo regulacija sadržaja, što se posebno odnosilo na nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama. Međutim, kao što smo već nedavno i pisali u Preporodu, ta vremena i politike društvenih mreža se mijenjaju i postoji ozbiljna zabrinutost za sadržaj koji ćemo konzumirati, posebno mladi.  S druge strane, vjerovatno će i sve češće oslanjanje na alate umjetne inteligencije u regulisanju sadržaja pospješiti spomenute vrste propusta. Naravno, važno je razlikovati samo poticanje na nasilje, govor mržnje i sam fenomen slobode govora od eksplicitnog sadržaja.

Vrijedi naglasiti da korisnici društvenih mreža, poput Instagrama, još uvijek mogu podesiti preferenciji sadržaja, odnosno, ograničiti prikazivanje osjetljivog i uznemirujućeg sadržaja. Ipak,  čini se da je fizička redukcija same upotrebe društvenih mreža najbolje rješenje. Skoro ništa više ne garantuje da nećemo biti izloženi spomenutim vrstama sadržaja.

Koliko i kakvih slika te u kakvom kontekstu vidi prosječan korisnik društvenih mreža?! Otuda se otvara i neiscrpna tema o tome da li smo postali ili postajemo desenzitivna društva, uzme li se u obzir količina eksplicitnog i nasilnog sadržaja koji konzumiramo danas, što je nebrojeno puta više u odnosu čak i na sam početak 21. stoljeća. Koliko smo empatični, odnosno, koliko i sami postajemo agresivni pod utjecajem određenih sadržaja, trujemo um ili otupljujemo osjećaje straha ili gađenja?! I u vezi s tim, najvažnije pitanje je na čemu rastu mladi, posebno uzimajući u obzir da su mladi, zapravo, najčešći korisnici i Instagrama i ostalih društvenih mreža, što je, itekako, realnost koja ih okupira i određuje. S tim u vezi i ove godine smo obratili pažnju na izvještaj Sapien Labsa u okviru The Global Mind projekta. Riječ je o izvještajima koji obuhvataju internetske korisnike širom planete, a ove godine kombinovali su više od milion odgovora u 2023. i 2024. godine iz 82 zemlje svijeta. I ove godine je ukazano da se mentalno blagostanje mladih na globalnom nivou pogoršalo.

„Povećana usamljenost i narušena društvena povezanost su često povezani s izraženim individualizmom i sveprisutnim mentalitetom koji daje prednost postignućima nad odnosima. Upravo podaci The Global Minda pokazuju da su iskustva mlađih generacija: slabije familijarne veze, manje bliskih prijateljstava na koje se može računati u stvarnom životu i rastući nivo roditeljskog zanemarivanja i zlostavljanja. Kakogod, dok ove društveno-kulturalne promjene igraju značajnu ulogu, one tek djelimično objašnjavaju izazove i pad među mladim generacijama“, navodi se u Izvještaju.

Materijalno bogatstvo nije garant mentalnog

Rezultati Izvještaja pokazali su sljedeće: Nema promjene u 2024. ili oporavka od najnižeg pandemijskog nivoa; stariji (55+) širom planete su dobro; mlađi (18-34) imaju znatno narušeno mentalno zdravlje, imaju nove profile simptoma i kod njih su izazovi socijalnih i kognitivnih kapaciteta 4 do 5 puta veći.

Zapravo, Izvještaj naglašava da je mentalno blagostanje mladih sve lošije sa svakom generacijom u odnosu na prethodnu, što utječe na „smanjenu sposobnost suočavanja sa životnim izazovima i produktivnog funkcionisanja“.

Također, ponovo je istaknuto da veliko bogatstvo i prosperitet jedne zemlje ne podrazumijeva jednako mentalno zdravlje i blagostanje njenih stanovnika. U vezi s tim, znakovito je da mladi manje razvijenih regiona imaju bolje MHQ rezultate (koeficijente mentalnog zdravlja), pa i u poređenju s nekim mnogo razvijenijim zemljama.

Ukazujući na uzroke pada mentalnog blagostanja mladih, u Izvještaju se primarno  tematizira društvena povezanost.

„Povećana usamljenost i narušena društvena povezanost su često povezani s izraženim individualizmom i sveprisutnim mentalitetom koji daje prednost postignućima nad odnosima. Upravo podaci The Global Minda pokazuju da su iskustva mlađih generacija: slabije familijarne veze, manje bliskih prijateljstava na koje se može računati u stvarnom životu i rastući nivo roditeljskog zanemarivanja i zlostavljanja. Kakogod, dok ove društveno-kulturalne promjene igraju značajnu ulogu, one tek djelimično objašnjavaju izazove i pad među mladim generacijama“, navodi se.

Ko će više žaliti za mladošću

Nadalje, istaknuta je upotreba pametnih telefona, pri čemu se napominje da se njihova pojava preklapa s vremenom pada mentalnog blagostanja među mladima.

„Među generacijom Z, prvom koja je odrasla s mobitelima, pokazano je da, što mlađi dobiju svoj prvi pametni telefon, veća je vjerovatnoća da bi se mogli suočiti s problemima u odrasloj dobi. Ti problemi nadilaze tugu i anksioznost – do simptoma o kojima se manje govori kao što su odvojenost od realnosti, suicidialne misli i agresija prema drugima. U vezi s tim, posjedovanje pametnog telefona tokom djetinjstva i adolescencije narušava san, povećava rizik od izloženosti štetnom online sadržaju, kao što je cyberbullying, predatori i eksplicitan materijal, te narušava razvoj socijalne spoznaje koja zahtijeva tumačenje izraza lica, govora tijela i grupne dinamike“, istaknuto je.

Izvještaj navodi i još dva uzroka, a riječ je o porastima konzumacije ultraprocesirane hrane te prisustva otrova iz životne sredine, koji su tema posebnih članaka.

Zabrinjavajuće narušavanje mentalnog stanja mladih primjećeno je i u nizu drugih istraživanja. Stoga, eksperti i primjećuju da krivulja U oblika, prema kojoj u odrasloj ili srednjovječnoj dobi dolazi do pada mentalnog blagostanja, više nije pravilo, odnosno mladost, koja je nekada smatrana kao doba visokog mentalnog blagostanja, zauzima tu poziciju.

Istraživači Jeam Twenge i David G. Blanchflower (SAD) su u izvještaju, koji je podržao UN, razmotrili jedanaest studija koje tretiraju mentalno stanje mladih, a njihov rad je dostupan i putem interneta pod naslovom „Pad životnog zadovoljstva i sreće među mladima u šest zemalja engleskog govornog područja“. Tretirajući različite studije, zapravo, zaključili su da nivo životnog zadovoljstvo u spomenutim zemljama zapravo raste s godinama, te da je došlo do krize mentalnog stanja mladih.

„Možemo samo nagađati o mogućim uzrocima ovog pada psihološkog blagostanja. Kao što je navedeno u uvodu, na životno zadovoljstvo i percepciju društva mogu utjecati različiti kulturni faktori, uključujući smanjenje neposredne društvene interakcije, povećanu upotrebu društvenih mreža i rastuću ekonomsku nejednakost. Čini se da su ovi utjecaji najizraženiji među mladim odraslim osobama; naprimjer, neposredna društvena interakcija među mladima opala je od 2003. godine znatno više nego kod osoba starijih od 26 godina. Stoga je moguće da mladi doživljavaju veći pad u životnom zadovoljstvu i sreći jer su načini na koje se druže i komuniciraju doživjeli veće promjene u odnosu na starije generacije”, zaključuju, između ostalog, spomenuti autori.

Iz izdvojenog uočava se koliko je svijet isprepleten i usložnjen mnoštvom pojava te koliko jedna drugu uslovljavaju. Čini se da je čovjek s digitalnom revolucijom napravio možda i najveći skok u odnosu na sebe i autentični način življenja. Instagram i druge mreže, beskonačno „klizanje po displeju“ su tek mala simbolika toga. Vrhunac ljudske devijacije je momenat kada čovjek ne prepoznaje sebi sličnog, dominira agresijom bez zadrške, živi operisan od empatije i uzvišenih osjećaja.

Osim što se uvijek može savjetovati osnaženje digitalne pismenosti i kontrolisana upotreba društvenih mreža i svega onoga što nas nadrasta u našoj prirodi, naposljetku se uvijek lijepo podsjetiti na Božije granice i krijepost na koju je čovjek pozvan. I na kraju, ko će naslijediti svijet, jer mladi su u krizi, posebno oni bogatiji?!