Autorsko djelo sarajevskog muftije dr. Nedžad-ef. Grabusa „Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema Maturidijskog akaida, glosa na Karabagijev komentar kaside el-Lamije“ u organizaciji Mostarskog muftijstva predstavljeno je u Centru za kulturu Grada Mostara.
Zbog pridržavanja epidemioloških mjera predstavljanju ovog jedinstvenog naučnog poduhvata prisustvovao je ograničen broj akademskih radnika, direktora kulturnih i obrazovnih institucija, predstavnika zakonodavne vlasti, zvaničnika Islamske zajednice i Srpske pravoslavne crkve u Mostaru.
Knjigu su, uz autora promovirali mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović i hafiza mr. Lejla Boškailo, profesorica u Karađoz-begovoj medresi.
Promocija Grabusove knjige, prema ocjeni mostarskog muftije mr. Salem-ef. Dedovića, je jedan od značajnijih kulturnih događaja za Grad Mostar i Mostarsko muftijstvo, jer nastavlja učenje glasovitog mostarskog muftije Mustafe Ejubovića Šejh Juje.
– Drago mi je da je ovo prvo predstavljanje ovog djela i zahvalni smo muftiji Grabusu što je na ovaj način iskazao poštovanje prema ovom gradu, prema ovom velikom učenjaku i prema raskošnoj naučnoj tradiciji našeg grada – naglasio je muftija Dedović.
On nije krio zadovoljstvo što će Mostarci konačno, nakon višedecenijskog historijskog i kulturološkog diskursa, imati priliku da se upoznaju sa originalnom i živom naučnom misli Šejh Juje.
– Pamtimo i mitološke prikaze, predanja i legende drevnog Mostara. Večeras ovdje imamo ljude koje možemo nazvati nastavljačima Šejh Jujinog djela. I muftija Grabus i profesorica Boškailo dostojni su nasljednici Šejh Jujinog naukovnog puta – kazao je muftija.
U knjizi, kako je to istakla mr. Boškailo, muftija Grabus razumijeva i pojašnjava segmente vrlo izazovnog troslojnog djela, koje se sastoji od edukativne pjesme el-Lamije čiji je sadržaj akaid imama Ebu Mensura el-Maturidija, potom Karabagijev komentar te kaside i na koncu Šejh Jujinu glosu.
– Našavši se pred izuzetno dubokim izazovom Grabus je uspio i da nam dočara duh toga vremena, da nam dočara širinu Šejh Juje kao autoriteta našeg podneblja, njegovu duboku ukorijenjenost u akaid Ebu Mensura Maturidija, ne bježeći od drugih i drugačijih ideja i da na kraju ostavi jasan zaključak da trebamo i dalje ostati duboko ukorijenjeni u našem akaidu, a koji je zapravo akaid Muhameda, a.s., ashaba i prvih generacija muslimana – kazala je Boškailo.
Muftija Grabus Šejh Juju smatra jednim od duhovnih učitelja budući da se u svom akademskom radu dugo bavio proučavanjem njegovih djela. Promoviranu knjigu, nakon stručnih analiza i detaljnih istraživanja priredio je i štampao prošle godine, pomalo zahvaljujući i ograničenjima javnih okupljanja i uobičajenih aktivnosti.
– Radi se o fascinirajućem naučnom djelu. Šejh Jujo je u ovom rukopisu obradio čitav jedan set pitanja koja su izuzetno složena, a koja se tiču od najsuptilnijih, najtežih akaidskih pitanja, preko pitanja poslanstva, temeljne akaidske terminologije, razumijevanja eshatologije itd. Fascinira činjenica da je Šejh Jujo bio apsolutno upoznat sa svim relevantnim akaidskim djelima koja su se čitala na najvažnijim muslimanskim učilištima. Ta djela je krajem XVII stoljeća i početkom XVIII stoljeća prenosio i o njima govorio svojim učenicima u Mostaru. Ako to usporedimo sa statusom nauke kod drugih vjerskih tradicija toga doba, onda možemo posvjedočiti da je Šejh Jujo bio, ne samo jedan od najvećih alima već ga možemo ubrojiti u duhovne učitelje Bosne i Hercegovine i nas koji baštinimo tu tradiciju do danas – rekao je muftija Grabus.
Na kraju promocije, u znak pažnje i zahvalnosti što je imao čast prvu promociju održati u Mostaru muftija Grabus je poklonio po jedan primjerak knjige mostarskom muftiji mr. Salem-ef. Dedoviću, dr. Ahmed-ef. Husiću savjetniku za vjeronauku pri Pedagoškom zavodu Mostar, direktoru Karađoz-begove medrese hafizu Aidu Tuleku, glavnom imamu Medžlisa Islamske zjaednice Mostar mr. Dini-ef. Maksumiću, glavnom imamu Medžlisa Stolac Mersed-ef. Šabanoviću, rektoru Univerziteta „Džemal Bijedić“ prof.dr. Elviru Zlomušici, mostarskom parohu Radovoju Krulju i portparolu Zahumsko-hercegovačke eparhije Branislavu Rajkoviću.