4.2..2021. godine u prostorijama Medžlisa IZ Konjic održan je radni sastanaka imama Medžlisa IZ Konjic. Sastanak je otvorio glavni imam Refik ef. Delić koji je naglasio da vidi potrebnim upriličiti susrete imama i rukovodioca Odjela i službi Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini te je u skladu sa tim zaželio dobrodošlicu mr. Mehi ef. Šljivi, šefu Odjela za hatabet i iršad i Vehid ef. Arnautu rukovodiocu Ureda za zekjat čija obraćanja imamima su planirana za ovaj sastanak.
U svom obraćanju imamima Meho ef. Šljivo se osvrnuo na ulogu Odjela za hatabet i iršad te njegovo djelovanje u protekle nešto više od 4 godine. Podsjetio je imame da u okrilju Rijaseta islamske zajednice u BiH ima 1800 hatiba te 323 registrirana vaiza. Osvrnuo se na činjenicu da nova sredstva komunikacije te problemi izazvani pandemijom korona virusa skoro da čine prevladanim tradicionalni koncept komunikacije sa džematlijama, ali da otvara nove mogućnosti koje sa sobom nose i nove probleme. Jedan od najvidljivijih problema “novog doba” jeste demonopolizacija govora o islamu o kom sada govore i oni koji imaju reference i oni koji imaju slabe ali isto tako i oni koji nemaju nikakve reference da se obraćaju ljudima na temu islama.
“Tumačenje islama postalo je pašanjak na kom svoja stada napasa ko hoće i kako hoće”.
Htjeli ili ne i imami su uvučeni u javnu sferu i ponukani da i sami snimaju svoja obraćanja, hutbe, vazove. Koliko je ova nova pojava u skladu sa islamskim izvorima ulema tek treba da da odgovor, no, ono što znamo jeste da prve generacije muslimana nisu mnogo vazile. Tako je Abdullah ibn Mesud kada je od njega traženo da se obraća dva puta sedmično odbio to kazavši da je Poslanik, a.s., upozorio da se ne vazi previše kako ljudima ne bi dosadilo. Tako da je hutba petkom neka mjera.
Meho ef. je podsjetio da govorništvo samo po sebi u islamskoj tradiciji nije nešto plaho bilo uzdizano ali ilum-znanje jeste. Referisao se na hadis koji spominje Poslanikovo doba kao doba gdje je puno učenih i onih koji djeluju a malo onih koji govore – dok će doći vrijeme kada će biti puno govornika a malo alima-znalaca. Hiperprodukcija raznih predavača i mnoštvo svakodnevnih predavanja o islamu dovodi do deficita islama u praksi… Na imamima je teret i zadaća da održe balans između krajnosti koje se pojavljuju u društvu ali uz strogo poštivanje islamskih propisa i mudrosti.
Vehid ef. Arnautu rukovodilac Ureda za zekjat svoje obraćanje sažeo je iznoseći u osnovni crtama definiciju zekjata, naglasivši da nikako ne smijemo zaboraviti da je zekjat ibadet, i da ga kao ibadet treba posmatrati i o njemu kao ibadetu govoriti. Upoznao je imame sa potrebnim činjenicama vezanim za sakupljanje i raspodjelu zekjata a ostatak vremena predviđenog za ovo obraćanje iskoristio je da kroz prigodnu radionicu o zekjatu dobije mišljenje i iksustvo imama kada je u pitanju ova tema vjerskog života. O načinu komunikacije sa džematlijama, o idejama koje imami imaju na tom polju a potrebna im je pomoć viših instanci zajednice kao i o konkretnim prijedlozima imama vezanim za aktivnosti na povećanje pažnje i ispravnog odnosa prema zekjatu.
Glavni imam se na kraju sastanka zahvalio i gostima i imamima, a imami su izrazili zadovoljstvo današnjim sadržajima na sastanku izrazivši mišljenje i želju da i u buduće budu organizovani po istom sistemu.
E.B.