Posjetom šehitlucima danas je obilježen Dan šehida u Mostaru. Centralni program i poklanjanje hatma dove održano je na centralnim šehitlucima uz Vučjakovića džamiju.
Brojnost šehitluka u Mostaru iz različitih historijskih epoha bio je povod da mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović sa svojim najbližim saradnicima posjeti i stare šehitluke gdje su pokopani branioci grada i nedužne civilne žrtve. Prigodne dove u znak sjećanja muftija je proučio i kod Karađoz-begove džamije gdje se nalaze prvi poznati šehidski nišani, na lokalitetu Lakišića harema gdje su pokopani branioci Mostara koji su dali svoje živote braneći se od Stojana Jankovića i njegovih krvoločnih uskoka na Ramazanski bajram 1687. godine, potom na haremu Kantarevac gdje su pokopane prve žrtve stradanja tokom agresije na Mostar 1992. i na kraju u hramu Balinovac gdje se nalazi mezar Salem ef. Mezita, jednog od dvojice mostarskih imama-šehida.
Uz podsjećanje na blagodati slobode i domovine za koju su svoje živote dali brojni, znani i neznani junaci Mostara i Hercegovine muftija Dedović je prokomentirao pomanjkanje zainteresiranosti većeg broja živuće populacija Bošnjaka Mostara za dostojanstveno prisjećanje na šehide i njihov doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine. Pozvao je sve nadležne institucije i udruženja za očuvanje tekovine odbrambeno-oslobodilačkog rata da se sa više odgovornosti i pijeteta odnose prema lokalitetima šehitluka, na koje treba dolaziti zbog evociranja uspomena na šehide i učenja smjernih dova, bez ikakvih ličnih interesa i zadobijanja društvenih statusa, jer obilježavanje Dana šehida pored ostalog podrazumijeva dalje njegovanje ideale domovine i ideala slobode. „I ova crvena ruža na ovom postamentu dovoljna je kao simbol da je neko došao i izrazio svoje poštovanje“, kazao je muftija.
Osvrnuvši se na činjenicu da su mostarski šehitluci dobili svoje ime početkom XVIII stoljeća kada su Mostarci odbranili svoj grad od napada mletačke vojske muftija je kazao da Dan šehida Bošnjake-muslimane povezuje i trans-generacijski, jer su šehidi ginuli i protiv uskoka i protiv hajduka, i protiv Mletaka i protiv raznih agresora. „Ta misao nas povezuje sa herojima i gazijama koji su odbranili Mostar u našoj bližoj i daljoj historiji. Ali pitanje je koliko smo naučili iz povijesnih lekcija. Koliko nas zna ko je Ago Šarić, Nukica Aršinović, ko je Hana Hrvić, bajraktar Deli djevojka koja je dala svoj život na Smrčenjacima progoneći Stojana Jankovića. Ovi heroji bili su pokopani na Lakišića haremu čiju priču ovih dana akteueliziramo. Hoće li među nama biti svijesti i morala da od toga nikada ne odustanemo, od tog međnika naše mostarske povijesti. Hoćemo li dočekati na tom mjestu umjesto Hani Hrvići – Deli djevojci, tu bude izgrađen spomenik Stojanu Jankoviću“, upozorio je muftija.
Kao jedan od načina očuvanja sjećanja, dodao je, bilo bi korisno da se u Mostaru formira svrsishodno udruženje građana koje bi se nazvalo imenom Hane Hrvićeve. „Na tome bismo trebali graditi narativ, smisao i suštinu o našoj sudbini, i o Mostaru i o našoj Hercegovini, i po dubini i po širini, o prostorima gdje nas danas nema, gdje smo svedeni na minimum. Hoće li neko početi plesti priču od Trebinja pa na ovamo, da nismo pristali da nas nema, da nismo potisnuli ni historiju, ni pamćenje, ni nasljeđe, ni kulturu, ni sjećanje, ni običaje“, zapitao se muftija. Samo na taj način, uz pamćenje i sjećanje na Arifa Pašalića, Midhata Hujdura Hujke, Miralema Juge, Mirze Hume i drugih heroja, dodao je, moći će se misliti o boljoj sudbini i opstanku na prostorima Hercegovine.